U okolini Pirota u toku je izrada dokumentacije za izgradnju više solarnih elektrana ukupne snage veće od 125 MW, čime, polako ali sigurno, ojačava svoju kandidaturu da postane grad sunca u Srbiji, nalik Trebinju u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić, kako prenose Pirotske vesti, istakao da je da su investicije u solarne elektrane višestruko dobre za Pirot. Kao podsticaj građevinskoj industriji i kroz zapošljavanja jer će se, kako je dodao, na ovim postrojenjima, kada budu sagrađeni, uposliti ljudi, a pre svega zbog činjenice da je reč o obnovljivim izvorima energije.

„Pirot je povoljan što se tiče osunčanosti, ima interesovanja za izgradnju solarnih elektrana i mi smo donoseći prostorni plan kao krovni urbanistički plan predvideli da investitori koji žele da grade energetske objekte moraju da prave plan detaljne regulacije, da se te površine urbanistički detaljno razrade pa da se onda gradi. To mnogi gradovi nemaju“, rekao je Vasić.

Planirane su i tri manje solarne elektrane

Gradonačelnik je naveo da prema Nišoru, odnosno Dobrom Dolu, francuska firma priprema plan detaljne regulacije za izradu solarne elektrane od 75 MW na 106 hektara. Investitor, kako je dodao, ima problem sa Elektroprivredom Srbije (EPS), odnosno sa Elektromrežom Srbije (EMS) jer je reč o ogromnoj snazi i treba obezbediti dalekovode i to je dosta komplikovano i dugo će se rešavati.

Javili su se, kako je istakao i engleski fondovi, koji na lokaciji prema Ponoru, gde je nekada bila velika plantaža višanja, na lokaciji od 50 hektara, žele da prave solarnu elektranu od 45 MW i oni su počeli sa izradom plana detaljne regulacije.

“Imamo i tri male solarne elektrane, kod Ponora na lokaciji Ravnište, snage 5 MW, dobili su građevinsku dozvolu, a u nastavku je Ravnište 1 od jednog megavata i kod sela Basara gradi se elektrana snage jedan megavat”, najavio je Vasić.

 

izvor: https://balkangreenenergynews.com/rs/pirot-grabi-ka-tituli-grad-sunca-u-srbiji/

Maksimalna ponuđena cena na aukcijama za dodelu premija za vetroelektrane biće 105 evra po MWh, a za solarne elektrane 90 evra po MWh.

Vlada Srbije definisala je maksimalnu ponuđenu cenu što je jedan od najvažnijih uslova za raspisivanje prvih aukcija za dodelu premija za projekte vetroparkova i fotonaponskih elektrana. U isto vreme su donete i nove uredbe o balansnoj odgovornosti i premiji i fid-in tarifi.

Maksimalna ponuđena cena za električnu energiju za potrebe aukcija za vetroelektrane u sistemu tržišne premije iznosi 105 evra po MWh, a za solarne elektrane iznosi 90 evra po MWh, navodi se u Odluci o maksimalnoj ponuđenoj ceni za električnu energiju za potrebe aukcija u sistemu tržišne premije koju je donela Vlada Srbije.

Inače, cena za vetroparkove je već jednom određena, u novembru 2021, kada je pripremano objavljivanje aukcija, ali se od toga odustalo. Tada je cena bila 55,7 evra po MWh. U međuvremenu je nastupila energetska kriza praćena rekordnim cenama električne energije, koje su u regionu sa prosečnih 50-70 evra po MWh otišle na više od 500 evra po MWh, ali se poslednjih meseci situacija prilično stabilizovala.

Na prvim aukcijama Srbija planira da raspodeli premije za vetroparkove snage 400 MW i solarne elektrane snage 50 MW.

 

izvor: https://balkangreenenergynews.com/rs/vlada-srbije-odredila-maksimalnu-cenu-na-aukcijama-za-premije-za-vetar-i-solar/

Vlada Srbije odredila je kvotu za dodelu premija za solarne elektrane i usvojila nove uredbe o balansnoj odgovornosti i premiji i fid-in tarifi.

Tri uredbe – o kvoti u sistemu tržišne premiije za solarne elektrane, o preuzimanju balansne odgovornosti i modelu ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti i o premiji i fid-in tarifi deo su finalnih priprema za raspisivanje aukcija. Pre nekoliko dana Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, najavila je da će prve aukcije biti raspisane u junu.

Kvota za solarne elektrane odobrene snage 500 kW i više iznosi 50 MW, piše u Uredbi.

Inače, kvota za solar dosad nije bila poznata, već samo za vetar, i iznosi 400 MW.

Uredbom o preuzimanju balansne odgovornosti i modelu ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti bliže se uređuju prava i obaveze garantovanog snabdevača i povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije. Te ugovore bi trebalo da sklapaju garantovani snabdevač odnosno Elektroprivrede Srbije (EPS) i investitori koji dobiju premije na aukcijama.

Podzakonski akt, takođe, definiše kriterijume za utvrđivanje dobre prognoze proizvodnje električne energije, dodatnu naknadu koja se plaća ako povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju, trajanje i prestanak ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti, kao i uslove i postupak zaključivanja ugovora.

Proizvođač je obavezan da plaća dve naknade garantovanom snabdevaču, navodi se u Uredbi.

Naknadu u fiksnom procentu od maksimalne ponuđene cene na aukciji, na kojoj je stekao status privremenog proizvođača, po svakom proizvedenom MWh, kao i naknadu za odstupanje prognoze u poređenju sa prijavljenom proizvodnjom, koju garantovani snabdevač ima pravo da obračuna proizvođaču u slučaju kršenja obaveze dobrog prognoziranja.

Uredba o tržišnoj premiji i fid-in tarifi definiše pravila o organizaciji aukcija i uslovi za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije iz obnovjivih izvora energije. Kao što je i najavljeno novom Uredbom je propisano da maksimalnu visinu premije određuje Vlada Srbije, a ne Agencija za energetiku (AERS).

Inače, usvajanjem uredbi o balansiranju i premiji i fid-in tarifi prestaju da važe one koje su donete krajem 2021.

 

izvor: https://balkangreenenergynews.com/rs/srbija-sprema-aukcije-za-50-mw-solara/

Sirius Green je zabeležio značajan nastup na upravo održanom 90. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, priredbu koja odnedavno nosi znak Najbolje iz Vojvodine.

Danas je Međunarodni poljoprivredni sajam najveća i najznačajnija smotra agrara u ovom delu Evrope. Okuplja sve značajne aktere agrobiznisa i predstavnike privrednih grana koje se naslanjaju na poljoprivredu, iz Srbije i sveta.

Naša kompanija je dobitnik dve zlatne medalje na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu poljoprivrede, prva medalja je za solarne sisteme za navodnjavanje pomoću LORENTZ pumpi, a druga je za solarizaciju postojećih sistema pomoću Studer Innotec opreme.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije usvojen je u Skupštini Srbije. Usvojene su neke sugestije proizvođača-potrošača (prozjumera) ali je deo zamerki, kako navode ostao.

Ovim Zakonom se, kako navode u Ministarstvu rudarstva i energetike, omogućava uvođenje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem, na način koji neće ugroziti sigurnost njegovog rada. U saopštenju ministarstva navodi se da su usvojene izmene i dopune zakona rešavaju pitanje velikog broja zahteva za priključenje novih solarnih elektrana ali i vetroelektrana, čiji je zahtevani kapacitet za priključenje povećan sa 4,8 GW na 20 GW u poslednje dve godine, što je dva i po puta više od ukupnog kapaciteta svih elektrana u Srbiji.Takav kapacitet prevazilazi mogućnosti za balansiranje elektroenergetskog sistema, što je izazvalo zabrinutost operatora sistema – Elektromreža Srbije, u vezi sa radom elektroenergetskog sistema, pa je izmenama zakona problem rešen tako što će operator sistema moći da u transparentnom postupku odloži priključenje elektrana na sistem ukoliko se pokaže da nema dovoljno rezerve za balansiranje ali je istovremeno ostavljena mogućnost investitorima da izbegnu odlaganje priključenja, ako sami ili preko drugog učesnika na tržištu obezbede dodatni kapacitet za balansiranje.

Povećan je kapacitet za prozjumerska domaćinstva.

Posebne novine se odnose na kapacitete kupaca-proizvođača, gde su definisani limiti za domaćinstva i ostale krajnje kupce na način koji će pomiriti interese stabilnosti elektroenergetskog sistema i interese kupaca-proizvođača.

Domaćinstva će moći da instaliraju solarne panele do 10,8 kW, a ostali kupci do 150 kW zadržavajući prioritet pristupa sistemu, bez balansne odgovornosti. Na ovaj način koncept kupca-proizvođača se orijentiše ka domaćinstvima i maloj privredi. Velika industrija će svoja prava na samosnabdevanje ostvariti kroz koncept aktivnog kupca nakon izmena Zakona o energetici. Vodilo se računa i o prelaznom periodu, tako da je omogućeno da industrija do 5 MW instalira solarne panele do 1. jula 2024. godine po starim propisima. Sa druge strane novi propisi treba da doprinesu optimizaciji investicija domaćinstava u skladu sa realnom godišnjom potrošnjom.

Srbija, prema najnovijim podacima, ima 886 prozjumera, jednu stambenu zajednicu i 275 pravnih lica, ukupno 1.162 solarne elektrane. Naši „solarci” proizvode ukupno oko 21 megavat električne energije, od čega na domaćinstva otpada oko 7,3 megavata, na stambene zajednice 9,5 kilovata, a na ostalo – oko 13,7 megavata.

Podsećamo da se Republika Srbija, kao članica Energetske zajednice i potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, obavezala da do 2030. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 40.3 odsto u odnosu na 1990. godinu, i poveća udeo obnovljivih izvora na 40.7 odsto u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije.

 

izvor: https://n1info.rs/zeleni-kutak/skupstina-usvojen-zakon-ustupak-prozjumerima/